Španjolska je treća zemlja s najboljom prehranom na svijetu, nakon Izraela i Francuske

Medicinski časopis Lancet objavio je danas novi val Globalnog tereta bolesti (GBD), najveće statističke studije o zdravstvenom stanju na svijetu, koja od 2013. pruža beskrajne podatke o utjecaju glavnih čimbenika zdravstvenog rizika na regionalnoj razini i širom svijeta.

Od svog prvog izdanja, koje je predstavljeno 2013. godine (s podacima iz 2010. godine), izvješće ukazuje na stvarnost koje nismo uvijek svjesni: u cjelini, neadekvatna prehrana uzrokuje najviše problema u našem zdravlju.

U 2017. godini, posljednjoj godini za koju su dostupni podaci, loša prehrana (prekomjerno ili prema zadanim postavkama) oduzela je živote 11 milijuna ljudi širom svijeta: ukupno se jedna od pet smrtnih slučajeva pripisuje prehrani.

Španjolska je jedna od zemalja koja trpi najmanje smrtnih slučajeva zbog prehrane. Iako govorimo o 89,5 smrtnih slučajeva godišnje na 100 000 stanovnika, čini se da je ta brojka mala u usporedbi, primjerice, sa Sjedinjenim Državama, najvećim svjetskim gospodarstvom, gdje utjecaj loše prehrane uzrokuje gotovo dvostruko više smrtnih slučajeva : 170,7 na 100 000 stanovnika.

Samo su Izrael i Francuska, s 88,9 i 89,1 smrtnih slučajeva na 100 000 stanovnika, postigli bolji rezultat od Španjolske u studiji. Na četvrtom mjestu je Japan s omjerom 96,9 smrtnih slučajeva.

Što jedemo previše, a što jedemo premalo

Studija analizira trendove u potrošnji 15 čimbenika prehrambenog rizika od 1990. do 2017. u 195 zemalja. Riječ je o malom unosu voća, povrća, mahunarki, cjelovitih žitarica, orašastih plodova i sjemenki, mlijeka, vlakana, kalcija, omega-tri kiselina iz ribe i polinezasićenih masti; te pretjerana konzumacija crvenog mesa, prerađenog mesa, slatkih pića, transmasti i natrija.

Istraživanje kombinira i analizira podatke epidemioloških studija - u nedostatku dugoročnih randomiziranih ispitivanja koja nisu uvijek izvediva u prehrani - kako bi se utvrdile povezanosti između prehrambenih čimbenika i nezaraznih bolesti.

Prehrana s visokim udjelom natrija i s malo žitarica i voća uzrokovala je više od polovice svih smrtnih slučajeva povezanih s prehranom

Kao što je i logično, utjecaj različitih čimbenika rizika izuzetno se razlikuje od države do države, ali na globalnoj razini studija pokazuje da bismo mogli pogriješiti utječući na one stvari koje previše jedemo, a ne toliko na one koje uzimamo premalo.

"Ova studija potvrđuje ono što smo mnogi od nas mislili dugi niz godina: da je loša prehrana odgovorna za više smrtnih slučajeva od bilo kojeg drugog čimbenika rizika na svijetu", objašnjava dr. Christopher Murray, direktor Instituta za metriku i ocjenu zdravlja i vodeći autor. Istrage. Iako su natrij, šećer i masnoće bili fokus rasprave u posljednja dva desetljeća, naša procjena sugerira da su glavni čimbenici rizika u prehrani visok unos natrija, ali i nizak unos zdrave hrane. kao što su cjelovite žitarice, voće, orašasti plodovi, sjemenke i povrće. Dokument također naglašava potrebu za sveobuhvatnim intervencijama za promicanje proizvodnje, distribucije i konzumacije zdrave hrane u svim zemljama ”.

Zajedno, prehrana s visokim udjelom natrija i s malo žitarica i voća uzrokovala je više od polovice svih smrtnih slučajeva povezanih s prehranom u 2017. godini.

Sve zemlje imaju problema

Autori studije ističu da unos 15 ključnih dijetalnih elemenata ne uspijeva na većini planeta: nijedna regija nije konzumirala optimalnu količinu svih njih, a niti jedna se ne konzumira u ispravnoj količini u 21 regiji koju studija ograničava.

U nekim regijama poput Srednje Azije jedu dovoljno povrća, u azijsko-pacifičkom jedu pravu količinu ribe, a na Karibima nemaju problema s unosom mahunarki, ali svugdje nešto nije u redu.

Najveći deficiti u optimalnom unosu zabilježeni su kod orašastih plodova i sjemenki, mlijeka i cjelovitih žitarica. Najveći višak bio je oko slatkih pića, prerađenog mesa i natrija. Stanovnici Zemlje u prosjeku su jeli samo 12% preporučene količine voća i sjemena (oko 3 g dnevno, u usporedbi s 21 g koji se smatraju zdravim), a pili su i desetostruko veću količinu od preporučene slatkih pića (49 g prosječnog unosa, u usporedbi s preporučenim 3 g).

Svjetska populacija vrlo je kratka s konzumacijom mlijeka (16% onoga što bi bilo dobro) i cjelovitih žitarica (23%), ali troši dvostruko više prerađenog mesa od preporučenog (90% više) i 86% više soli nego što bi trebalo.

Španjolska, zemlja s najmanje problema sa soli

Iako je Španjolska peta zemlja na svijetu s najvećim unosom cjelovitih žitarica, njezin mali unos faktor je rizika odgovoran za više smrtnih slučajeva: 26 na 100 000. Nešto se slično događa s pretjeranim unosom natrija. Španjolska je država na svijetu u kojoj sol oduzima najmanje života, ali je i dalje važan čimbenik rizika, statistički odgovoran za 10,4 smrtnih slučajeva na svakih 100 000. Za usporedbu, prema ovom istraživanju, utjecaj prekomjerne konzumacije crvenog mesa, sode ili trans masti je mnogo manji.

Iako autori inzistiraju da je potrebno promijeniti prehrambene preporuke, budući da preventivne kampanje provedene do danas nisu bile učinkovite, priznaju da studija ima ozbiljna ograničenja. Epidemiološki dokazi koji povezuju prehrambene čimbenike te smrt i bolest dolaze prvenstveno iz promatračkih studija i nisu toliko jaki kao dokazi koji povezuju druge važne čimbenike rizika (poput pušenja i visokog krvnog tlaka).

Također treba napomenuti da su autori promatrali samo unos hrane i hranjivih sastojaka te nisu procijenili jesu li ljudi pretili ili pretili. Konačno, neke su se smrti mogle pripisati više od jednog prehrambenog čimbenika, što je moglo rezultirati precjenjivanjem tereta bolesti koji se može pripisati prehrani.

U članku objavljenom uz studiju, dr. Nita G Forouhi i Nigel Unwin ističu da, unatoč očitim ograničenjima istraživanja, iz njega postoji ključni zaključak koji bi nas trebao natjerati na razmišljanje, a to je da je važno promijeniti fokus prehrambenih preporuka, da se manje utječe na hranu koju treba ograničiti, a više na onu zdravu hranu koju treba jesti.

"Dokazi snažno podupiru prelazak sa smjernica temeljenih na hranjivim sastojcima na smjernice utemeljene na hrani", zaključuju autori članka. "Njihova otkrića također pojačavaju nalaze komisije EAT-Lancet o optimizaciji prehrane kako bi se prilagodili održivim prehrambenim sustavima, što se može postići pretežno biljnom prehranom."

Slike | Pixabay / iStock

Share Španjolska je treća zemlja s najboljom prehranom na svijetu, nakon Izraela i Francuske